1. Ostanite fizički aktivni
Kako bi održali svoje srce, pluća i krvne žile zdravima, tjelovježba vam pomaže osigurati da svi dijelovi tijela, uključujući i mozak, primaju kisik i hranjive tvari koje su im potrebne.
Zdrav mozak zapravo ovisi o zdravom tijelu. Ako je oslabljen dotok krvi u mozak zbog vaskularnih oštećenja, jasno je da on neće funkcionirati tako dobro. Fizička aktivnost je ključna stvar.
U stvari, zdrav krvožilni sustav može biti osobito važan za zdrav um. Iako mozak predstavlja oko 2% posto tjelesne težine, on koristi oko 25% energije. Održavanje zdravog kardiovaskularnog sustava za isporuku energije je od presudne važnosti.
2. Vježbajte mozak
Mnoga nova istraživanja pokazuju da ljudski mozak ima puno kapaciteta nego što se prije mislilo.
Na mnoge načine, mozak je kao mišić. Učenje novih stvari, rješavanje križaljki, učenje stranog jezika može pomoći držati mozak u top formi.
3. Jedite puno voća i povrća
Istraživači tek počinju razumjevati mnoge zdravstvene komponente u prehrani koje pomažu u zaštiti od kroničnih bolesti. Za zdrav mozak, antioksidansi poput vitamina C, E i mogu biti osobito važni. Deseci studija pokazuju da hrana bogata antioksidansima, kao što su borovnice i orasi, usporavaju slabljenje funkcija mozga.
Budući da je mozak je najaktivniji metabolički organ u tijelu, izložen je većini stresa.
4. Kontrolirajte krvni tlak
S vremenom, kronični visoki krvni tlak ili hipertenzija, oštećuje krvne žile, posebice male kapilare, uključujući i sićušne žile koje isporučuju nutrijente i kisik do mozga. Nove studije povezuju kroničnu hipertenziju s povećanim rizikom od opadanja kognitivnih sposobnosti. Studija provedena 2009. na 104 odrasle osobe pri Wayne State University u Detroitu, pronašla je da ljudi s visokim krvnim tlakom imaju sporija sjećanja i manju sposobnost obrade informacija koje vide oko sebe. Studije pokazuju da su starije žene mnogo sklonije visokom krvnom tlaku nego stariji muškarci.
5. Održavajte normalnu razinu šećera u krvi
Epidemija dijabetesa tipa 2 često je povezana s pretilosti. Dijabetes se događa kada tijelo više nije u mogućnosti normalno rastaviti šećer. Visok krvni šećer može oštetiti krvne žile. Istrživanje Rudolf Magnus Institute of Neuroscience u Nizozemskoj iz 2009. utvrdilo je povezanost između dijabetesa, mentalne fleksibilnosti i memorije.
6. Provjeravajte kolesterol
Povišene razine kolesterola mogu začepiti arterije, povećavajući rizik od srčanog udara. Abnormalno visoka razina kolesterola može uzrokovati oštećenje moždanih stanica. Nekoliko studija pokazuje veći rizik od kognitivnog propadanja s povišenim kolesterolom. Snižavanje razine kolesterola može zaštititi od gubitka pamćenja i demencije.
7. Ozbiljno shvatite pojavu depresije
Zajedno s kratkoročnim posljedicama, kronična depresija može trajno utjecati na mozak i povećava opasnost od kognitivnih problema kasnije u životu. Dugogodišnje bolovanje od depresije smatra se faktorom rizika za Alzheimerovu bolest.
Neki istraživači vjeruju da kronična depresija može uzrokovati upale u područjima mozga, što može povećati rizik od demencije. Nema čvrstih dokaza da će antidepresivi zaštititi mozak. Ipak, istraživači kažu da dugoročan rizik od kognitivnog propadanja je još jedan razlog zašto se depresija treba shvatiti ozbiljno.
8. Ostanite u vezi s prijateljima i obitelji
Živjeti sam i biti društveno izoliran faktor je rizika za mnoge zdravene probleme, uključujući i gubitak pamćenja i mentalno propadanje. Istraživanje iz 2007. provedeno na na sveučilištu u Londonu proučavalo je 2641 ljudi u dobi od 65 godina i starije. Istraživanje je pokazalo da oni koji žive sami imaju veću vjerojatnost za loše zdravstveno stanje, slab vid i probleme s pamćenjem.
Nema komentara:
Objavi komentar